Ovako se pokazuje manjak vitamina D: Ove simptome morate prepoznati

Manjak vitamina D može se manifestovati kroz ozbiljne simptome. Da li se manjak kod djece, odraslih i starijih osoba ispoljava na isti način?

Dovoljno vitamina D je važno – tijelo ga obično proizvodi samo, pod uslovom da se redovno izlažemo sunčevoj svjetlosti. Koji simptomi ukazuju na njegov nedostatak?

Vitamin D spada u grupu vitamina topljivih u mastima. Tijelo ga može skladištiti, ali i samostalno proizvoditi – pod uslovom da prima dovoljno sunčeve svjetlosti. Kod osoba koje se ne zadržavaju dovoljno vani, čak ni tokom dana ne dolazi do dovoljne proizvodnje vitamina D. S vremenom se rezerve troše, što vodi ka nedostatku. Koji simptomi se tada pojavljuju?

Koja je uloga vitamina D u tijelu?

Vitamin D je poznat po svojoj ulozi u zdravlju kostiju. Međutim, jasno je da ima mnogo širu funkciju u organizmu, a njegov nedostatak može ozbiljno uticati na zdravlje. Postoji više oblika vitamina D, ali prema riječima stručnjakinje za metabolizam Helene Orfanos-Boeckel, za život je neophodan kalcitriol. „Ako ga nema, ili ako ga ima previše, to nas ozbiljno razboli“, navodi internistica u svom priručniku „Nutritivna terapija“. I kalcidiol ima važnu ulogu, ali, kako ona kaže: „od njegovog nedostatka nećemo odmah umrijeti“.

Prema podacima Društva za primijenjena istraživanja vitamina (GVF), vitamin D je ključan ne samo za kosti i zube, već i za mišiće, imunološki sistem i regulaciju nivoa kalcija u organizmu. Takođe se čini da ima važnu ulogu u nervnom sistemu, zbog čega je značajan i za psihičko zdravlje.

Simptomi: Kada govorimo o nedostatku?

Nivo vitamina D u tijelu određuje se putem krvnih nalaza – mjeri se vrijednost 25-hidroksi-vitamina D. Prema Robert Koch institutu (RKI), te vrijednosti „znatno osciliraju tokom godine“, pa niži nivoi ne znače odmah hronični nedostatak. O stvarnom deficitu se govori tek ako organizam tokom dužeg perioda nije mogao proizvoditi vitamin D – što se često dešava zimi – i ako se simptomi jasno ispolje.

Koliki nivo se smatra nedostatkom zavisi od izvora. Kai-J. Lüthgens iz laboratorije Enders smatra da su vrijednosti ispod 20 ng/ml pokazatelj nedostatka, dok RKI to naziva „suboptimalnim unosom“. Vrijednosti ispod 10 ng/ml ukazuju na ozbiljan manjak. Internistica Orfanos-Boeckel preporučuje nivoe iznad 30 ng/ml, dok su idealne vrijednosti između 50 i 70 ng/ml. Ipak, RKI upozorava da nivoi iznad 50 ng/ml mogu značiti i prekomjernu količinu. Lüthgens naglašava: „Rijetko gdje postoje tako različite smjernice kao kod vitamina D.“

Manjak vitamina D kod djece i adolescenata

Prema GVF-u, vitamin D je neophodan za rast kostiju, zuba i snažan imunitet. Kod djece, hroničan nedostatak može dovesti do rahitisa – bolesti u kojoj kosti slabe i dolazi do deformiteta nogu. RKI navodi moguće simptome:

poremećaji rasta kostiju
slabija mišićna snaga
grčevi u mišićima
povećana sklonost infekcijama

Prema MSD priručniku, grčevi se posebno javljaju kod novorođenčadi čije su majke imale nedostatak vitamina D – dijete putem majčinog mlijeka ne dobija dovoljno. Grčevi mogu biti prisutni i na licu, rukama i stopalima, a često su prvi znak rahitisa.

Kod djece starije od godinu dana, rahitis uzrokovan nedostatkom vitamina D može izazvati O- ili X-noge, zakrivljenja kičme i bol pri hodanju. Takvi deformiteti se mogu javiti i kod adolescenata.

Simptomi kod odraslih

Manjak vitamina D kod odraslih utiče na:

kosti (bolovi, deformacije)
mišiće (slabost, smanjena snaga)

Prema MSD-u, najviše su pogođeni kičma, karlica i noge. RKI navodi i povezanost sa:

povišenim krvnim pritiskom
dijabetesom tipa 2
karcinomima

Iako ta veza još nije konačno dokazana, istraživanja poput onih iz Njemačkog centra za istraživanje raka pokazuju da vitamin D može povećati šanse za preživljavanje kod oboljelih od raka.

Nizak nivo vitamina D takođe se povezuje s većom učestalošću infekcija, neuroloških bolesti, crijevnih upala i rizikom od moždanog udara.

Ostali simptomi manjka (prema „Burgersteinovom priručniku o nutrijentima“)

Koža i kosa: akne, psorijaza, neurodermitis, bijele mrlje (vitiligo), opadanje kose
Plodnost: problemi s plodnošću kod oba spola, erektilna disfunkcija, nizak testosteron
Disajni sistem: česte upale grla i pluća, hronične bolesti disajnih puteva, problemi kod prijevremeno rođenih
Gastrointestinalni trakt: crijevne upale, sindrom iritabilnog crijeva, čir, bakterija Helicobacter pylori
Jetra: masna jetra (nealkoholna), oštećenja, rizik od ciroze i hepatitisa B
Psihički simptomi: depresija, ADHD, autizam, razdražljivost, teške mentalne bolesti
San: loš san, apneja
Usta i zubi: osjetljivo zubno meso, loše zdravlje zuba, česte upale

Manjak vitamina D kod starijih osoba

Kod starijih, hroničan nedostatak može izazvati osteopeniju (smanjena gustina kostiju) i osteoporozu. Rizik od preloma se značajno povećava – čak i pri blagim udarcima. Stariji proizvode manje vitamina D čak i kad borave vani, pa su potrebe povećane.

Ko bi trebao kontrolisati nivo vitamina D?

Preporučuje se osobama koje:

pate od hroničnih bolesti jetre, bubrega, crijeva
koriste lijekove koji ometaju metabolizam vitamina D (npr. antiepileptici, citostatici)
rijetko izlaze vani
zbog vjerskih/praktičnih razloga pokrivaju cijelo tijelo
imaju tamniji ten – treba im više UV zraka za proizvodnju vitamina D

Napomena: Avokado – uprkos čestom mitu – ne sadrži vitamin D.

Može li doći do predoziranja?

Akutno predoziranje vitaminom D (obično zbog suplemenata) može izazvati:

gubitak apetita
mučninu i povraćanje
slabost i nervozu
visok krvni pritisak

Kod dugotrajne predoziranosti, nivo kalcija u krvi raste – tijelo ga tada taloži u bubrezima i plućima. Terapija uključuje prekid uzimanja dodataka vitamina D.