Dok napolju ima četrdeset stepeni, u pećini kod Ravnog je jedanaest, i to cijele godine bez ijednog uređaja

Vjetrenica kod Ravnog ovog ljeta bilježi rast broja posjetilaca, a razlog nije samo znatiželja. Dok u Hercegovini temperature prelaze četrdeset stepeni, unutra je stalnih jedanaest. Na samom ulazu pritom puše vjetar koji je znao dosezati i trinaest metara u sekundi.

Ime je pećina dobila upravo po tom vjetru.

Strogo uzevši, to nije vjetar nego strujanje zraka. Nastaje zato što se temperatura unutar pećine ne mijenja, dok se vanjska mijenja svakodnevno i sezonski.

Zrak uvijek putuje od toplijeg prema hladnijem, pa se na ulazu stvara stalno strujanje kojim se te dvije temperature pokušavaju izjednačiti.

Pukotine iznad pećine koje rade kao dimnjak

Objašnjenje je u onome što se nalazi iznad.

Na površini iznad Vjetrenice postoje duboke pukotine u kršu.

Ljeti kroz njih ulazi topao zrak, spušta se kroz kamen, hladi se na putu i izlazi na glavni ulaz pećine. Zbog toga na ulazu ljeti puše hladan zrak, i to snažno.

Zimi se dešava obrnuto. Zrak iz pećine je topliji od vanjskog, pa struji u suprotnom smjeru.

Brzina tog strujanja nije sistematski mjerena kroz duži period, ali povremena mjerenja pokazuju da doseže do deset metara u sekundi, a zabilježeno je i trinaest.

Zašto je temperatura ista cijele godine

Kamen sporo prima i sporo otpušta toplotu.

Na dovoljnoj dubini dnevne i sezonske promjene s površine više se ne osjete.

Zbog toga se u dubljim dijelovima pećine ustali temperatura koja odgovara prosječnoj godišnjoj temperaturi tog kraja. U Vjetrenici je to oko jedanaest stepeni.

To vrijedi i po najvećoj vrućini i u januaru. Isti princip stoji iza toga zašto su podrumi hladni ljeti, samo u znatno većem obimu.

Sedam kilometara kanala, otvoreno 750 metara

Vjetrenica je najveći pećinski sistem u Bosni i Hercegovini.

Istraženi dio je dug preko 7.300 metara, a centralni kanal je dug dva i po kilometra.

Posjetiocima je uređeno 750 metara staze. Ljeti se organizuje i duža tura prema Velikom jezeru.

Nalazi se na jugozapadnom rubu Popova polja, u mjestu Zavala, nekoliko kilometara od Ravnog. Od mora je udaljena dvanaest kilometara, a bliža je Dubrovniku nego Mostaru.

Ono po čemu je prva na svijetu

Iako je velika, po veličini nije rekorder.

Ono po čemu je prva je broj životinjskih vrsta koje u njoj žive. Zabilježeno ih je blizu 230, a preko 90 su vrste koje su se toliko prilagodile podzemlju da izvan njega ne mogu preživjeti.

Najpoznatija je čovječja ribica, blijedi vodozemac bez razvijenih očiju, koji može živjeti i do sto godina.

Taj podzemni život upravo je posljedica onoga zbog čega je unutra hladno: stalna temperatura, stalna vlaga i odsustvo svjetlosti stvaraju uslove koji se ne mijenjaju hiljadama godina.

Šta ponijeti ako idete

Praktična napomena za one koji planiraju posjetu.

Razlika između vanjske i unutrašnje temperature u ovo doba godine je i preko trideset stepeni.

To je razlika koju tijelo osjeti naglo, pa se preporučuje ponijeti jaknu ili duksericu, bez obzira koliko je vani vruće.

Obuća treba biti zatvorena i s dobrim đonom, jer je staza vlažna.

Iz ustanove koja upravlja pećinom navode da sarađuju s naučnim organizacijama, kako bi se rast broja posjetilaca uskladio s očuvanjem onoga zbog čega ljudi i dolaze.

Izvor: N1