Portreti Tita kao ogledalo jedne epohe u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla
Iz Centra za kulturu Tuzla podsjećaju kako su brojni portreti Josipa Broza Tita nastajali tokom likovnih kolonija u Beogradu i Bugojnu, a danas predstavljaju vrijedan dio Kolekcije „Tito u djelima likovnih umjetnika“ koja se čuva u Međunarodna galerija portreta Tuzla.
“Jeste li znali da su mnogi portreti Josipa Broza Tita nastajali na likovnim kolonijama u Beogradu 1947. i Bugojnu 1977. godine, gdje su umjetnici iz cijele tadašnje Jugoslavije imali priliku da uživo portretišu Tita?
Neki od ovih portreta koji su nastali tokom dvije likovne kolonije, danas se nalaze u Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli , te pripradaju Kolekciji Tito u djelima likovnih umjetnika.
Tito je bio jedna od ključnih političkih ličnosti 20. stoljeća na prostoru jugoistočne Evrope, čija je politika doprinijela stvaranju jedinstvenog državnog prostora i razvoju ideje zajedništva u društvu.
Poseban značaj imao je i u oblikovanju pokreta nesvrstanih, kao i u promovisanju ideja socijalne jednakosti i radničkog samoupravljanja. Umjetnost je u tom periodu bila značajan nosilac društveno-političke i kulturne transformacije.
Umjetnici su svojim djelima bilježili historijske prekretnice, evocirali uspomene na herojsku revoluciju, a time doprinosili i edukaciji stanovništva i promociji ideoloških narativa.
Kroz različite likovne pristupe, od realizma do slobodnijih interpretacija, možemo razumjeti lične umjetničke afinitete umjetnika, ali i njihov odnos prema ideji autoriteta ili identiteta predsjednika.
Kolekcija Tito u djelima likovnih umjetnika je 2013. godine proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, od strane komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Ova kolekcija portreta Josipa Broza Tita ubraja se među najznačajnije kolekcije ove vrste u regionu.
Njena specifičnost ne ogleda se samo u broju ili kvalitetu umjetničkih djela, već upravo u raznolikosti njenih autora i stilova. Ova kolekcija služi i kao presjek jedne epohe iz koje možemo uočiti vezu između političko-ideološkog djelovanja i umjetnosti.”
Ova objava dio je šire digitalne kampanje povodom Međunarodnog dana muzeja, putem koje se kroz različite ličnosti iz postavke otvara prostor za promišljanje pravednijeg, inkluzivnijeg društva i uloge umjetnosti u njegovom oblikovanju.







