Ovaj gradić na Dunavu ima atmosferu Mediterana, vrhunske muzeje i najukusnije kolačiće
Sunčani dani idealni su za istraživanje okolnih mjesta i mini putovanja koja nam popravljaju raspoloženje i pune baterije. No nekad bismo ipak radije izbjegli gužve i sudaranje sa stotinama drugih turista pa tražimo destinacije koje još nisu toliko razvikane. Jedna od njih je Senandrija (Szentendre), šarmantan gradić na Dunavu, koji je od Budimpešte udaljen svega 40-ak minuta vožnje. Do njega iz mađarske prijestolnice možete doći vlakom ili pak krstareći rijekom (ova druga opcija dostupna je od travnja do rujna). Krase ga mediteranska atmosfera, unikatne suvenirnice s tradicionalnom mađarskom tkaninom, živahna umjetnička i odlična gastronomska scena, što ga čini popularnim odredištem za lokalno stanovništvo, ali i turiste. Zvuči savršeno, zar ne? Vrijeme je za izlet!
ZA PROCVAT OVOG MAĐARSKOG DRAGULJA NAJZASLUŽNIJI SU DOSELJENICI IZ SRBIJE
Osim što su imena ulica ispisana i latinicom i ćirilicom, u Senandriji će vas možda iznenaditi i pozamašan broj srpskih pravoslavnih crkava. Naime, dok su u kasnom 17. stoljeću bježali od Osmanlija, mnogi Srbi nastanili su se upravo u ovom bajkovitom srednjovjekovnom gradiću i to nakon što im je kralj Leopold I. dao određene građanske i vjerske slobode. Zahvaljujući njima, Szentendre je počeo cvjetati. Na svom vrhuncu u 18. stoljeću, u njemu je živjelo oko 6000 Srba koji su ondje izgradili osam pravoslavnih crkava i nekoliko srpskih škola, a uspješno su se bavili uglavnom proizvodnjom vina i trgovinom, dok su obližnji Dunav koristili za prijevoz robe.
No početkom 20. stoljeća, kad je Balkan napokon oslobođen od Turaka, mnogi Srbi vratili su se u svoju domovinu, više od 200 godina nakon što su je napustili. Danas je u Senandriji ostalo svega desetak srpskih obitelji, a neke napuštene pravoslavne crkve u međuvremenu su pretvorene u rimokatoličke i kalvinističke. Ali gradić, koji mnogi zovu i predgrađem Budimpešte, u 20. stoljeću pretvorio se u pravu umjetničku koloniju koju sve više pohode ljubitelji kulture iz svih krajeva svijeta.
KUĆA MARCIPANA PRAVI JE RAJ ZA LJUBITELJE TE SLASTICE KOJU ILI VOLITE ILI MRZITE
Gradić je, naime, prepun zanimljivih muzeja. Jedan od najboljih je Ferenczy, poznat po vrhunskim privremenim izložbama, a tu su i Muzej Kmetty posvećen prvom mađarskom kubističkom slikaru Jánosu Kmettyju, kao i Muzej keramike Kovács Margit, koji slavi rad mađarske keramičarke Margit Kovács.
Svakako posjetite i Kuću marcipana, dom paste od badema i šećera koju ili obožavate ili mrzite. Ovu slasticu u Mađarskoj je popularizirao Mátyás Szamos, srpsko-mađarski slastičar rođen u Szentendreu, koji je bio svojevrsni pionir u izradi marcipana. Njemu u čast, nacionalni lanac slastičarnica nosi njegovo prezime i njime danas upravljaju Mátyásovi potomci. Osim marcipana, u spomenutom muzeju možete kušati i tradicionalne mađarske kolače poput Doboš i Esterházy torte, ali i razgledati skulpture od marcipana, a scene iz bajki, minijaturna replika mađarskog parlamenta, biste slavnih Mađara i slatki kip koji prikazuje kralja popa Michaela Jacksona samo su neke od njih.
PITORESKNI GRADIĆ NEDALEKO OD BUDIMPEŠTE PREPUN JE ZANIMLJIVIH MUZEJA
Jenő Dumtsa, nekadašnji gradonačelnik Senandrije bio je srpskih korijena, grad je vodio od 1872. do 1903. godine, pokopan je na srpskom groblju, a glavno šetalište ovog mađarskog dragulja zove se upravo po njemu. Središte starog Szentendrea, Fő tér, krase prekrasne barokne kuće koje su nekoć pripadale bogatim srpskim trgovcima, a u samom centru, točnije na glavnom trgu, možete razgledati i pravoslavnu Crkvu sv. Blagoveštenja, kao i Srpski pravoslavni muzej.
Rimokatolička crkva iz 13. stoljeća ponosno stoji na vrhu brda u Senandriji i najstarija je zgrada u tom gradiću. Na istom brdu, s kojeg puca fantastičan pogled na čitavu okolicu, pronaći ćete i muzej Béle Czóbela. Isti čuva djela mađarskog slikara koji je 1905., u suradnji s Henrijem Matisseom, sudjelovao u pokretanju fovističkog pokreta u Parizu. U muzeju možete pogledati i Czóbelovu korespondenciju sa španjolskim kolegom Pablom Picassom.
MNOGI VJERUJU DA UPRAVO SENANDRIJA DANAS IMA NAJMANJU SINAGOGU NA SVIJETU
Szentendre je svojedobno imao i malu, ali vrlo važnu židovsku zajednicu, no skoro svi su 1944. deportirani i ubijeni u zloglasnom nacističkom logoru Auschwitzu. Memorijalna kuća Szántó podignuta je u znak sjećanja na te žrtve, a u njoj djeluje i sinagoga za koju se tvrdi da je najmanja na svijetu. Blizu nje nalazi se Muzej Vajda, u kojem su izloženi radovi Lajosa Vajde, mađarskog Židova i apstraktnog slikara koji je bio član umjetničkog pokreta nadrealizma.
Putnikofer.hr
