Šta treba znati o investiranju u zlato

Inflacija je neumoljiva. Nije u dvocifrenom postotku, što je bio slučaj ne tako davno, ali je još osjetna. Utječe na svaki aspekt života, pa i na ušteđevinu.
Trenutna stvarna vrijednost ušteđevine od npr. 1.000 KM nije jednaka onoj od prije inflacije. Dakle, za navedenu količinu novca nije moguće kupiti ono što je bilo moguće kupiti ranije – ušteđevina se obezvrijeđuje usljed rasta cijena. Svjesni toga, mnogi građani svoju ušteđevinu štite od inflacije kupovinom nekretnina, a značajno manje kupovinom dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira.

Razlog za to jeste što su nekretnine sve skuplje, tako da se ušteđevina može čak povećati njihovom kasnijom prodajom ili izdavanjem. Ovakav način zaštite ušteđevine od inflacije je utoliko više zastupljen zbog mogućnosti izbjegavanja plaćanja potraživanja državi na račun izdavanja nekretnina. Osim toga, poreznom politikom se pogoduje vlasnicima nekretnina koje uopće ne koriste ili ne izdaju.

Kupovina nekretnina i/ili vrijednosnih papira nije jedini način zaštite od inflacije. Zaštititi se od inflacije je moguće i kupovinom plemenitih metala, prvenstveno zlata. Ono je to koje na svjetskom tržištu dostiže rekordne cijene. Naime, sada košta više od 3.000 dolara po troj unci (31,101 gram).

Šta treba znati o kupovini zlata

Ekonomista, profesor emeritus Željko Šain je u izjavi za Klix.ba govorio o kupovini zlata kao mjere zaštite od inflacije i mogućnosti zarade.

Kao bivši član Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine je radio i sa zlatom. Ukazao je da bi se kupovinom zlata trebao diverzificirati rizik po finansije. Dakle, nije poželjno kupovati samo zlato ili samo nekretnine ili samo vrijednosne papire, već sve od toga jer su cijene svega promjenjive. Na taj način je moguće i zaraditi.

Neupitno mu je da je potrebno kupovati, ulagati u zlato, za koje je napomenuo da je roba svoje vrste – ima stvarnu i fetišiziranu vrijednost. Podsjetio je da je Centralna banka nedavno povećala svoje količine zlata za dvije tone, čime se dovela do toga da ima najviše zlata od svog osnivanja. Istakao je da je to učinila upravo da bi napravila disperziju svog rizika. Naglasio je ono čega uvijek treba biti svjestan.

“Niko ne može garantirati siguran profit i sigurnu zaradu, bez obzira što troj unca zlata sada košta više od 3.000 dolara. Prije nekoliko godina je ta cijena iznosila manje od 2.000 dolara. To je strašan rast – više od 50 posto. Ako bi kratkoročno posmatrali, mi smo kupovinom zlata napravili pravi potez. No, potrebno je biti jako obazriv da se ta cijena isto tako brzo može sniziti”, naveo je Šain.

Dakle, kako je rekao, glavna opasnost ulaganja u zlato jeste tržišna promjena vrijednosti na berzama ili na mjestima gdje se ono kupuje.

Kada je u pitanju sama Centralna banka, napomenuo je da bi se ovaj plemeniti metal trebao kupovati u državama s kreditnim rejtingom AAA, kojim se garantuje da dugoročno neće biti poteškoća i komplikacija. Međutim, kako je konstatovao, jako je teško za bilo koju državu govoriti o navedenom kreditnom rejtingu. Ukazao je da je važno i da institucija koja se bavi trgovinom zlata ima taj kreditni rejting.

“Taj kreditni rejting je osnova da se neće napraviti greška”, dodaje.

Izdvojio je i jednu šaljivu izjavu o kupoprodaji zlata, a koja svoje uporište ima u stvarnosti.

“Uvijek ćeš se kajati šta god napravio. To znači da ako kupiš zlato, a snižava se njegova cijena, onda se kaješ što si kupio. Ako ne prodaš, opet se kaješ. Sada jeste dobro kupovati zlato jer je sve ostalo poremećeno. No, to nije apsolutni recept da treba obavezno ulagati u zlato”, poručio je Šain.

Upravo je inflacija ta koja direktno podstiče rast cijene zlata. Naime, mnogi sigurno utočište uviđaju u zlatu dok se novac obezvrijeđuje. Na cijenu utječu i mnogi drugi faktori, a jedan od njih je neizvjesnost u svijetu, nastala politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Investicijsko zlato

Građanima Bosne i Hercegovine je otežano ako se žele zaštititi od inflacije i/ili zaraditi kupovinom investicijskog zlata kojeg čine zlatnici i zlatne poluge – predmeti sa značajno većim udjelom čistog zlata nego nakit.

Razlozi zbog kojih je otežano investirati kupovinom investicijskog zlata jeste što je bh. tržište investicijskog zlata nerazvijeno i neuređeno. Još jedna poteškoća jeste ta što je potrebno platiti PDV na investicijsko zlato.

S druge strane, u Evropskoj uniji nije potrebno platiti PDV na investicijsko zlato. To je jedan od razloga zašto je tržište ovog zlata razvijenije u Hrvatskoj nego u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska kompanija “Plemenit” je jedna od onih koja se bavi trgovinom investicijskog zlata. Direktora ove kompanije Krunoslava Marčinka pitali smo smo kolika je potražnja kupaca iz Bosne i Hercegovine za investicijskim zlatom.

“Potražnja kupaca iz Bosne i Hercegovine strelovito raste. Bh. kupci su prepoznali brojne prednosti poslovanja s našom kompanijom, kao što je trenutna isporuka, odmah nakon plaćanja investicijskog zlata i srebra, velika mreža redovne dostave kupljenih proizvoda u hrvatske gradove uz granicu s Bosnom i Hercegovinom te mogućnost pohrane kupljenih proizvoda u našim sigurnim trezorima”, odgovorio je.

Osvrnuo su se na to kako je inflacija utjecala na potražnju u kompaniji “Plemenit”.

“Interes za ulaganje u investicijsko zlato i srebro kupaca iz Bosne i Hercegovine već godinama snažno raste, prvenstveno zato jer je bh. tržište, kada je riječ o toj vrsti ulaganja, još uvijek mlado. Ulagači su tek odnedavno počeli prepoznavati prednosti ulaganja u plemenite kovine dok je ta vrsta ulaganja već desetljećima u razvijenim Zapadnim zemljama uobičajena. Inflacije i debate o inflaciji samo su potaknule ulagače da dodatno razmisle kako zaštititi svoju likvidnu imovinu od obezvrijeđenja te su mnogi pronašli rješenje upravo u parkiranju svog novca u investicijsko zlato”, podsjetio je Marčinko.

Marčinko je u izjavio za Klix.ba kao vrste investicijskog zlata koje kupci iz Bosne i Hercegovine najviše kupuju istakao one koje se obično kupuju u ostatku Evrope.

“Posebno su atraktivne zlatne poluge od 100 grama i manje, budući da se one mogu kupiti za gotovinu. Kupuju se i najpopularniji evropski investicijski zlatnici – austrijski zlatnici ‘Bečka filharmonija’ od jedne unce (31,1 gram) i manji, od pola unce (15,55 grama), te četvrtine unce (7,77 grama). Prilično su popularni austrougarski zlatni dukati – mali (3,49 grama) i veliki (13,96 grama) – koji su se počeli proizvoditi s različitim dizajnom još u 17. stoljeću te su postali duboko ukorijenjeni u svijesti ljudi”, ukazao je.

Te zlatne dukate s dizajnom iz 1915., na kojima je lik austrougarskog cara Franje Josipa, kako dodaje, još i danas proizvodi ugledna državna kovnica Münze Österreich iz Beča, i to u velikim količinama. To je i razlog zbog čega se smatraju proizvodima od investicijskog zlata.

Kada je riječ o srebru, kako je naglasio, najčešće se kupuju srebrne poluge od jednog kilograma, srebrnjaci “Bečka filharmonija”, s istim dizajnom kao i zlatnici – također jedne unce čistog srebra.

Pitali smo ga i to da li kupci iz Bosne i Hercegovine uvoze investicijsko zlato kupljeno u “Plemenitu” ili ga ostavljaju u trezoru ove kompanije.

“Značajan broj kupaca iz Bosne i Hercegovine svoje kupljeno zlato ostavljaju u našim sigurnim trezorima. Riječ je o usluzi pri kojoj kupac zakupi pretinac s ključem, a, osim zlata, može pohraniti i druge dragocjenosti. Pretincu nema pristup niko osim osobe koja je svoje dragocjenosti pohranila. Kupci iz Bosne i Hercegovine kupljeno zlato rado pohranjuju u našim sigurnim trezorima jer imaju povjerenje u nas, ali i zbog toga što se na uvoz investicijskog zlata u Bosnu i Hercegovinu naplaćuju visoki porezi, što na području EU, pa tako i Hrvatske, nije slučaj”, istakao je Marčinko.

Dakle, i građani Bosne i Hercegovine ne plaćaju PDV na investicijsko zlato kupljeno u EU, ali moraju platiti PDV ako ga žele uvesti u Bosnu i Hercegovinu. Sagovornik Klix.ba je naveo da ipak postoji dio kupaca iz Bosne i Hercegovine koji zlato fizički preuzimaju. Ne zna šta se kasnije događa s tim zlatom, odnosno na koji način i kako se pohranjuje te da da li se uvozi u Bosnu i Hercegovinu.

Potražnja za zlatnim nakitom

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) govore da se u posljednjih nekoliko godina povećava uvoz zlata (uključujući zlata presvučenog platinom, neobrađenog ili u obliku poluproizvoda ili praha), kao i predmeta zlatarstva ili filigranstva ili njihovih dijelova. Osim toga, povećava se uvoz svih ostalih plemenitih metala.

No, Amar Kahrović, vlasnik i direktor trgovine nakitom Jeweller Room, kazao nam je da nema osjećaj da je kupovina zlatnog nakita naročito povećana. Naveo je da se i dalje kupuje nešto skromniji zlatni nakit, i to uglavnom za posebne prigode. Dijasporu je istakao kao one koji kupuju nešto skuplji zlatni nakit.

Podsjetio je da postoje oni koji donose zlatni nakit na otkup, posebno sada kada je cijena zlata na svjetskom tržištu rekordna.

Saglasan je da su među razlozima što potražnja za investicijskim zlatom u Bosni i Hercegovini nije velika ti što je riječ o neuređenom tržištu te što ova vrsta zlata nije oslobođena PDV-a.

Klix.ba