Kako Beč njeguje svojih 500.000 stabala u borbi protivklimatskih promjena

Klimatske promjene ne ugrožavaju samo ljude, i biljni i životinjski svijet trpe posljedice
ekstremnih vremenskih prilika poput toplotnih valova, oluja i obilnih padavina. Gradovi su
posebno ranjivi, a stabla predstavljaju jednu od najefikasnijih prirodnih mjera za borbu protiv
urbanog pregrijavanja. Grad Beč to vrlo dobro zna i ulaže izuzetne napore kako bi zaštitio i
njegovao više od pola miliona gradskih stabala.
Velike krošnje stabala stvaraju dragocjeni hlad i pročišćavaju zrak, ali ni ona nisu otporna na posljedice
klimatskih promjena. Zato ih štiti više od 70 specijaliziranih radnika gradske Službe za gradske vrtove,
koji ih tokom cijele godine redovno pregledaju, obrezuju i liječe. Ljeti se briga dodatno pojačava: 150
zaposlenih svakodnevno zalijeva stabla, raspoređeni u oko 50 vozila, pritom koristeći 400.000 litara
vode dnevno.
Za mlada stabla posađena u posljednje četiri godine briga je posebno intenzivna. Ona se zalijevaju
ručno jednom do dvaput sedmično, u zavisnosti od vremenskih prilika. Tamo gdje nije moguće
automatsko navodnjavanje, koristi se 25.000 posebnih vreća za zalijevanje, koje se pune sa 75 litara
vode i polako otpuštaju vlagu do korijena. Dodatnih 100 litara vode se ulijeva direktno u zemlju oko
stabla. Automatskih sistema za navodnjavanje trenutno je više od 1.000. Njihov broj je u stalnom
porastu.
Jedna od najinovativnijih metoda koje Beč primjenjuje jeste princip “spužvastog grada”. Ova tehnika
proširuje korijenski prostor stabala ispod ulica, trotoara i parkirališta, čime se omogućava zadržavanje i
korištenje kišnice direktno u tlu. Na taj način stabla bolje podnose sušu i visoke temperature, a ujedno
se poboljšava gradska mikroklima i doprinosi bioraznolikosti.
Beč se, osim na metode njege, oslanja i na pažljiv odabir vrsta koje će se saditi. Stare sorte ne podnose
više sve izazove urbanog okruženja, pa se gradski vrtlari sve češće okreću vrstama koje su dokazano
otpornije na sušu, toplotu i zagađenje zraka.
Tako se sve češće mogu vidjeti stabla poput japanske sofore, zlatne kiše i pčelinjeg drveta, koje privlači
oprašivače i cvjeta i tokom najtoplijih dana. Među novim favoritima su i američki brijest, poljski javor,
amurski javor te različite sorte platana. Posebnu pažnju dobivaju i vrste poput albicije, jasenolisnog
javora te hrasta cer, koje su već pokazale visoku otpornost u sve toplijim i sušnim gradskim sredinama.
Zahvaljujući pažljivoj i stručnoj njezi, Beč bilježi izuzetno nizak procenat izumiranja mladih stabala,
samo 0,5 posto godišnje. Gubici su uglavnom posljedica mehaničkih oštećenja, vandalizma ili
ekstremnih vremenskih nepogoda, dok nedostatak vode zahvaljujući dobroj organizaciji gotovo da nije
faktor.