Ljetni turizam polako seli na sjever: Hoće li Švedska biti nova Italija?

Sve intenzivnije toplinske valove, ekstremne suše i velike požare, ukratko – paklenija ljeta na Mediteranu prate novi turistički trendovi. Turisti sve više izbjegavaju najtoplije mjesece za godišnji odmor.

Nije to još uzelo prevelikog maha, ali ide u tom smjeru. Fenomen se zove “coolcation” i naziv mu je skovan od pojmova “cool” (hladno) i vacation (odmor). Hladni odmor iliti ljetni odmor na hladnijim mjestima gdje je klima podnošljivija.

Usred prošlog ljetaEuronews je pisao o rastućem broju turista iz srednje i južne Europe koji ljetni odmor na neizdrživim temperaturama debelo iznad 30, pa i preko 40 stupnjeva Celzijevih zamjenjuju odmorom na ugodnih 20-ak stupnjeva, daleko od prenapučenih južnih destinacija.

Coolcation i je li Švedska nova Italija

U tom je tekstu konkretno spomenuta Umeåa, donedavno tek lokalno popularno turističko odredište na sjeveru Švedske, nevelik grad bez prometnih gužvi i s ugodnih prosječnih 17 stupnjeva u srpnju. Naravno, Umeå i dalje nije popularna poput mjesta na grčkoj, španjolskoj, talijanskoj i hrvatskoj obali, no bilježi neprestan rast broja turističkih rezervacija tijekom ljeta.

A još početkom prošle godine Berliner Morgenpost je u tekstu o “coolcationu” provocirao pitanjem: Hoće li Švedska biti nova Italija?

Autoru teksta tada su iz njemačke platforme za najam kuća za odmor Fewo-direkt kazali kako očekuju da švedske pokrajine Skåne, Kronoberg i Kalmar uskoro budu tražene kao i talijanska Lago di Garda ili španjolska Mallroca.

Zona udobnosti na 28 stupnjeva

U istom tekstu prof. dr. Harald Zeiss iz Instituta za održivi turizam (INT) u Hannoveru kazao je kako ne treba očekivati da se turistički trendovi promijene preko noći, ali da “promjene u razmišljanju turista već traju” i da ih “pokreće svaka negativna vijest” s juga Europe o ekstremnim vrućinama, požarima i gužvama.

“Na tu promjenu razmišljanja utječu ekološke brige i osobne preferencije udobnosti”, rekao je Zeiss koji željenu zonu udobnosti turista definira “do maksimalno 28 stupnjeva”.

“U Dolomitima sada više zarađuju ljeti”

Svjedočimo li, zbog klimatskih okolnosti, polaganom pomicanju težišta (i tržišta) turizma na sjever, u zemlje umjerenije klime, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja. On ogovara potvrdno i kaže kako je ljetna turistička potražnja za Alpama, naročito talijanskim, postala vrlo intenzivna.

“Danas u Dolomitima sjeveru Italije više novca zarađuju od ljetnog nego od zimskog turizma. Da sada odlučite otići tamo, teško biste našli slobodno mjesto. Činjenica je i da Austrija već nekoliko godina nema snijega u svojim skijalištima, ali je uspjela prebroditi krizu zimskog turizma i proširiti turističku sezonu skoro na cijelu godinu”, ističe.

“Jadran gubi atraktivnost”

Nekoć su u Hrvatsku, dodaje Novotny, u lipnju obično dolazili turisti treće životne dobi, ponajviše iz Njemačke i Austrije, kojima su smetale visoke temperature i jako sunce.

“No i naša obala već desetak godina, možda i više, u lipnju ima izrazito visoke temperature pa taj tip turista, koji su nekoć dolazili u to vrijeme, jednostavno više ne želi doći. Oni ne žele biti zatvoreni u sobama i sjediti pod klima-uređajima. Taj tip turista ljeti seli u alpska i druga sjevernija područja”, dodaje.

Napominje i da Nijemci sve češće biraju provoditi godišnji odmor u svojoj zemlji, na tamošnjim jezerima ili na Baltičkom moru.

“To je trend. Njihovo more nije ni približno lijepo kao Jadransko, ali tamo se iz godine u godinu povećava broj turista. To more nije baš ni ugodno za kupanje, no ljeti su noći ugodne, imaju velik broj sunčanih dana i cijene su vrlo povoljne. I Švedska i Norveška ljeti privlače sve više turista. Jadran pod pritiskom rastućih ljetnih temperatura gubi atraktivnost kakvu je imao”, smatra Novotny.